Giuseppe Verdi

NABUCCO
Opera u četiri čina

 Libreto Temistocle Solera

 Dirigenti Filippo Zigante, Filip Pavišić, Mladen Tutavac
Redatelj Petar Selem
Scenograf Božidar Rašica
Prilagodba originalne scenografije Žorž Draušnik
Kostimografkinja Silvia Strahammer
Prilagodba originalne kostimografije Danica Dedijer i Ana Trišler
Scenski pokret Sonja Kastl
Prilagodba originalnog scenskog pokreta Maja Đurinović
Oblikovatelj rasvjete Zoran Mihanović
Asistentica redatelja Petra Blašković

O S O B E:

NABUCCO, kralj Babilonski Carmelo Corrado Caruso
Vitomir Marof
Dali Mor

ISMAELE, nećak Sedecije, judejskog kralja Damir Fatović
Predrag Stojić

ZACCARIA, židovski veliki svećenik Ivica Čikeš
Luciano Batinić
Boris Martinović
Berislav Puškarić

ABIGAILLE, kći Nabucca i ropkinje Svitlana Dekar
Arijana Marić Gigliani
Gabriella Morigi
Angela Nujić

FENENA, Nabuccova kći Sofia Ameli Gojić
Gordana Kalmar
Martina Tomčić

BAALOV VELIKI SVEĆENIK Damir Baković

ABDALLO, časnik babilonskog kralja Claudio Contini
Krunoslav Tuma

ANNA, Zaccarijina sestra Katalin Brunjai-Hihlik
Sanja Toth

Babilonski vojnici, židovski vojnici, Leviti, židovske djevice, babilonske žene, Magi, babilonski velikaši, narod i drugi

 Mjesto događanja: Jeruzalem (I. čin) i Babilon (ostali činovi) 586. godine prije nove ere

 Predstava se pjeva na talijanskom izvorniku uz prijevod Sande Ivezić

Koncertni majstori Igor Šimonji i Ioan Pauna
Zborovođa Ljubica Vuletić
Korepetitori Damir Šenk i Igor Valeri
Inspicijentica Irena Budak
Šaptačica Ema Bel

Ravnatelj Tehnike Željko Bandić
Voditeljica maskersko-vlasuljarske radionice Julka Seginj
Voditelj pozornice Davor Molnar
Voditelj rasvjete Josip Ružička
Voditelj tona Davorin Toth
Slikar izvođač Branko Ambrinac
Dekor i scenska oprema obnovljeni u radionici HNK pod vodstvom Željka Jurića
Kostimi obnovljeni u krojačkoj radionici HNK pod vodstvom Sanje Eleš

Premijera 5. studenoga 2011.

SADRŽAJ OPERE

1.ČIN
"Jeruzalem"

Dok moćna babilonska vojska s Nabuccom na čelu nasrće na Jeruzalem, opkoljene Hebreje u Salomonovu hramu hrabri veliki svećenik Zaccaria. Mladi Ismaele okupljene izvještava da je neprijatelj sve bliže, te otkriva kako je Fenena, njegova ljubav iz vremena dok je u babilonu boravio kao izaslanik, zatočenica njegovih sunarodnjaka.
U Ismaela je zaljubljena i Abigaille, kći Nabucca i ropkinje koja mu izjavljuje ljubav. On ju odbija i ostaje vjeran Feneni.
U trenutku kada Nabucco s vojskom pobjednički prodire u Jeruzalem i zauzima ga, Zaccaria Fenenu uzima za taoca, te bodežom prijeti da će ju pogubiti budu li Babilonci oskvrnuli sveti Hram. Ismael, međutim, Fenenu spašava i predaje ju njezinu ocu, kralju Nabuccu.
Njegov potez Židovi doživljavaju kao izdaju.

2.ČIN
"Bezbožnik"

U kraljevskoj palači, u dalekome Babilonu, Abigaille pronalazi pergamente koji potvrđuju kako je ona tek kćerka Nabucca i robinje, dok je Fenena istinska nasljednica velikoga kraljevstva. Tako ogorčenu, veliki Baalov svećenik potiče ju neka svrgne Nabucca i njegovu nasljednicu, te sama zasjedne na prijestolje.
U drugoj prostoriji kraljevske palače, Zaccaria okuplja levite, svećenike Salomonova hrama na molitvu. Fenena želi prijeći na njihovu vjeru.
Vjerni Abdallo Feneni savjetu neka bježi zbog opasnosti koja joj prijeti od Abigaille. Baš u tom trenutku, u pratnji naoružanih stražara dolazi Abigaille koja utamničuje Fenenu i Hebreje.
Ohol i samouvjeren do sljeposti, Nabucco samoga sebe proglašava božanstvom. U tom ga trenutku pogađa grom i pomrači mu se um.

3.ČIN
"Proročanstvo"

Nakon što si je prigrabila vlast na kraljevstvom babilonskim, Abigailli u poklonstvo dolaze svećenici i vojska. Lukavo i prepredeno, od mentalno poremećenog Nabucca uspijeva izmamiti smrtnu presudu za Fenenu i porobljene Hebreje. kada nabucco ipak spozna pogrešku i pokuša spasiti kćer, ona ga kao umno poremećenog baca u tamnicu.
Na obali Eufrata, Hebreji čeznu za izgubljenom domovinom. Zbor pjeva bezvremeno, nezaboravno "Va pensiero".
Zaccaria im prorokuje pobjedu, svijetlu budućnost.

4.ČIN
"Razbijeni idol"

Kao u tamnoj vodi, Nabucco u tamnici pluta u sjećanjima na staru slavu, kada mu do ušiju dopre žalobna koračnica: to Fenenu i Hebreje odvode na stratište.
Uzalud se upinje pobjeći, priskočiti u pomoć svojoj kćerki i svima osuđenima na smrt. Pomaže mu tek usrdna molitva upućena hebrejskome: u tamnicu ulazi Abdallo s vjernim ratnicima i oslobađa ga. Nabucco istoga trena hrli osloboditi Fenenu.
U trenutku dok Fenena u visećim vrtovima izriče svoju posmrtnu molitvu, iz gomile se začuju povici "Živio Nabucco!"
Na scenu stupa stari kralj sa svojom vojskom, kip boga Baala na zemlju se ruši kao gromom pogođen. Nabucco Hebrejima daruje slobodu i priznaje njihova boga Jahvu, moli oprost za sve svoje grijehe, te Fenenu i Ismaela sjedinjuje u ljubavi.

NABUCCO
Giuseppe Verdi
Motivated by patriotism which, much like in many other European countries eventually led to the unification of Italy during the tumultuous 1848, Verdi composed Nabucco as a historical drama about the suffering of the Jewish people in Babylonian slavery. In this story he projected a mirror image of his reality.
Nabucco is a powerful story about the preservation of faith and about the longing that carries our thoughts on golden wings just to bring us back to our roots, which wait for us if we are faithful to them. It is a powerful, typical Verdian opera with a strong message; a solid and complex musical weft which enables an artwork to do what every artwork should: to creep into our hearts and under our skin and stay there permanently, to wake us up and excite us, to make us think.

IZ MEDIJA:

"Spektakularna predstava za pamćenje!"
VJESNIK; 08.11.2011.
Maja Sajler Garmaz

"Operni kapitalac Giuseppea Verdija "Nabucco" izvrsno je sjeo na bačenu mu udicu iz najveće slavonske kazališne kuće!"
EPICENTAR; 16.11.2011.

"Verdijeva slavna opera koja je neki dan na osječkoj premijeri pozdravljena burnim ovacijama i opetovanim dizanjem zastora danas je
barem isto onoliko slavna koliko i njezina legendarna pjesma "Va pensiero", himna hebrejskih robova, skladba o slobodi, vapaj jednoga naroda za svojim
nacionalnim identitetom."
VJESNIK; 09.11.2011.
Viktorija Franić Tomić