Subota, 21. srpanj 2018.

OSJEČKI LONG, LONG PLAY

NAĐEMO SE KOD IPKA NA LAPEŽU

Onkraj znanosti i arhivistike, onkraj geografskog pojma toponima, Grad je uvijek drukčije pohranjen u sjećanjima onih koji u njemu su rođeni, koji k njemu su došli. Gotovo na nadnaravnoj razini, Grad smo „mi“, ali i „ja“. Grada se sjećamo poput bliskosti koja je s nama iskustveno putovala kroz neko vrijeme. O njemu uvijek pohranjujemo samo ono proživljeno, to proživljeno ciframo legendama, urbanim legendama koje smo čuli, koje su nas narativno okrznule do divljenja. Ima nas koji se vizualno sjećamo „Radnjaka“, Radničkog doma, odnosno Heima, ima ih koji onkraj priče ne znaju kamo bi ga smjestili. A ima i onih koji ga se prisjećaju i taktilno i glazbom koja im se sjetno ponekad u glavi pokrene poput „Lavina“ ili „Dinamita“, poput „stiskavaca“ uz koje su uza se privijali prve ljubavi. „When a man loves a woman“ ili Kićina „Plavuša“. Prvim ehotonima nijansirane kose, lakovi za kosu, haljine „odokativno“ šivane prema sa Zapada prošvercanim žurnalima iz „kapitalističkog pakla“, rolke, zvoncare, zulufi, neošišane muške glave, masovne tuče Grada podijeljenog na gornji i donji dio, s bolnicom kao neutralnim terenom, ljubakanja u ružičnjaku, kod „školjke“, defiliranje na Korzu gdje je svatko znao svoje mjesto nakon početnog „muvinga“. Grad uvijek kao da se u slici nečijeg prisjećanja ukotvi baš u našoj mladosti, žudi za ružičastim naočalama idealizma lišenog borbe za opstanak. no, nikad nije u vremenu trajno zaleđen poput monolita. Definiraju ga desetljeća. Onako kako su mu, paradoksalno, njegova djeca istodobno i roditelji. Jer: koliko Grad oblikuje nas, toliko i mi mijenjamo njega. Koliko ga pomlađujemo, toliko ga možemo i ubiti – usmrćenim kinima poput „Slavije“, upokojenim hotelskim baščama, zaboravom. Grad ovisi o nama, o našoj pokretačkoj energiji da iz ničega stvorimo novi svemir. Onako kako smo iz kratera nastalog nakon miniranja Radnjaka (1981.) stvorili „rupu“ za najbolje koncerte, onako kako su oni prije nas nakon Granike kod Tvrđe iznjedrili Kopiku i Želju, na Dravi bez koje Osijek ne bi bio to što jest. Kao što ni Korzo ne bi bio Korzo bez usnica skupljenih i ranjavih od soli špica, a Gimba, Emša i Ekonomska manje pamtljive bez bureka kod Brke. I jezik, Osijek ima svoj govor – rastegnut i polagan poput beskrajne nizine u kojoj se uzdigao poput bove i orijentira bez kojih bismo se pogubili u moru močvara, komaraca, visokih žutih žita i topola. Samo tu lege bare legice i baš je laćarno kad laganini profuraju Korzom da svi levati vide kak' supika butru ima, komada zbog kojeg će se okešati za tresku, rugati se kondoru bez karte, popiti kavu kod Kafeterije, noću proći kroz Osmanov prolaz, jer nije ga frka. Čak i kad se sve uruši kao devedesetih prošlog stoljeća, pričati o Gradu znači opstati, imati identitet, biti nešto u moru svega i svačega, znači moći otići i nečemu se vratiti, imati ne samo kuću, nego i dom, imati nešto za pamtiti i nasmiješiti se čak i u grda vremena. Ne toliko iz inata, nego prvenstveno iz čiste ljubavi. Kako bismo se uvijek iznova, iz svake samoće u porsatu, mogli naći kod Ipka na lapežu, čak i ako više nitko ne zna što je to Ipak, čak i ako je IPK odavno propao…
Ivana Šojat

OSJEČKI LONG, LONG PLAY  predstava je nastala prema tekstu Branka Kostelnika u dramatizaciji Davora Špišića.
Riječ je o melodrami u formi velike ploče-long plejke  koja se sastoji od deset prizora i jednog pred prizora, odnosno od 10 „pjesama“ i uvodne teme. Predstava opisuje predstavnike i način života mlade generacije u Osijeku od šezdesetih do kraja osamdesetih godina, a radnja se odvija na najpoznatijim mjestima grada Osijeka. Posebno obilježje predstave je jezik, tj. govor, a to je kolokvijalni govor kojim su govorili mladi osječani toga doba. Produkciju predstave radilo bi Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, kao praizvedbu za OSJEČKO LJETO KULTURE 2018. godine, te kao repertoarna predstava HNK u Osijeku u sezoni 2017./2018. godine. Predstava bi okupila ne samo brojne osječke glumce već i brojne velike osječke talente iz drugih umjetničkih područja: glazbe, scenografije, kostimografije i multimedijalnih umjetnosti.

Životopis:
BRANKO KOSTELNIK, publicist, producent  i multimedijski djelatnik, rođen  1961.u Osijeku. Prvi tekst objavio u Glasu Slavonije 1978.  Tijekom osamdesetih radio na HRT Radio Osijek i Studio Osijek i bio glavni i odgovorni urednik omladinskog lista „TEN“ i „Osječkog tjednika“. Devedesetih radio kao free lancer novinar te tekstove iz pop kulture, rock glazbe i suvremene umjetnosti  objavljivao u brojnim  tiskovinama. Utemeljitelj i leader grupe RODERICK (1983.)  koja od devedesetih djeluje   pod imenom RODERICK NOVY (6 samostalnih albuma, 11 video spotova i 4 kompilacije). Autor tekstova, glazbe i performancea te scenarija za video spotove grupe.  Najpoznatiji performance mu je „Love song“ (2001.) s bardom  cro art scene Ivanom Kožarićem.  Radi kao producent u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Magistrirao sociologiju kulture na FDV Sveučilišta u Ljubljani. Stručni suradnik “Enciklopedije hrvatske pop i rock glazbe“ (1994,). Objavio autorske knjige:  “Moj život je novi val” , „Pop kalčrl“  i  „Eros, laži pop/rock pjesme“ , a uskoro mu izlazi  i Antologija  rock poezije  u suradnji s T.Brlekom . Idejni autor multimedijskih knjiga  „Umjetnost uvijek izmiče!“s Ivanom Kožarićem  i „Odvedi me do ruba šume“ . Autor velike izložbe omota ploča u galeriji Forum (2006.)   te velike multimedijalne izložbe OSAMDESETE u HDLU  2015. Na 50.godišnjicu  najutjecajnije  cro art grupe GORGONE utemeljuje multimedijsku grupu GORGONA NOVA  s kojom    nastupa diljem  Europe, a Upravo  im je  izašla multimedijska knjižica s   CD i kreću na euro toru po euro galerijama i muzejima. Predsjednik hrvatskog Društva za istraživanje popularne kulture. Član HDP, HGU, HMD i HND.


 

Branko Kostelnik
OSJEČKI LONG, LONG PLAY
rock melodrama

Redatelj i dramaturg Saša Anočić
Dramatizacija Davor Špišić
Skladatelj Branko Kostelnik i grupa Roderick
Scenografkinja Jelena Sušac
Kostimografkinja Jasminka Petek-Krapljan
Scenski pokret Vuk Ognjenović i Saša Anočić
Oblikovatelji svjetla Saša Anočić i Tomislav Kobia
Glazbeni suradnik Damir Šenk

OSOBE
Esseg prije bombe, bend
BRCA Ivan Ćaćić
JANA Antonija Pintarić
ZVONE Lino Brozić
MAKS Antonio Jakupčević
ĐOLE Aljoša Čepl
GEZA Duško Modrinić

Roditelji, frendovi, gurui, groupies, mediji, represivci, depresivci, lutalice, huligani...
MARA, Brcina majka Ljiljana Krička Mitrović
STOLE, Janin otac Aleksandar Bogdanović
NEDA, Janina majka Jasna Odorčić
ČARLI, pjesnik Vladimir Tintor
VIŠNJA, novinarka Sandra Lončarić
ZLAJA, bivši letač pod koševima Armin Ćatić
TAVAN, skladištar grada Mario Rade
SENKA, kafanska pjevačica Petra Blašković
BRKO, udbaš Davor Panić
MILENA, vojna liječnica Anita Schmidt
FRANC, producent iz alpske doline Vjekoslav Janković
RALE, razbijač s Vijenca, kroničar Matija Kačan
LONKA, razbijač s Vijenca, kroničar Domagoj Mrkonjić
CHRISTIANE Dina Vojnović
SNAJPERKE, sirenska klapa Ivana Soldo Čabraja, Matea Grabić Ćaćić i Dina Vojnović
DINAMITI Krunoslav Tuma, Igor Krišto, Slavko Bogdanović, Duško Modrinić, Danijel Šimić i Helga Nemet
PROLAZNICI članovi Opernog zbora HNK u Osijeku
PLESAČI I BREAK DANCERI članovi Baletna skupine HNK u Osijeku

Rock melodrama u formatu velike ploče (longplejke), s A i B stranom.
Odsvirana na osječki način, laćarna i bez valjanja dumina.

Inspicijent Eduard Srčnik
Šaptačica Zrinka Stilinović

V. d. upravitelja Tehnike Davor Molnar
Voditeljica maskersko-vlasuljarske radionice Ružica Miler
Voditelj pozornice Mato Ivić
Voditelj rasvjete Tomislav Kobia
Voditelj tona Davorin Toth
Slikar izvođač Leon Landeka
Dekor i scenska oprema izrađeni u radionici HNK pod vodstvom Željka Jurića.
Kostimi izrađeni u krojačkoj radionici HNK pod vodstvom Zvonka Majdiša.

Praizvedba 1. srpnja 2018. - OSJEČKO LJETO KULTURE
Premijera 8. srpnja 2018.

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Radno vrijeme blagajne svakodnevno od 9-13 sati i sat vremena prije početka predstave.
Subotom blagajna radi od 9-12 sati i sat vremena prije početka predstave.
Nedjeljom blagajna ne posluje.
031/220 749   Županijska 9, 31000 Osijek

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice slažete se s korištenjem kolačića. Prihvaćam kolačiće s ove web stranice.