Petak, 20. travanj 2018.

PANTA RHEI

PANTA RHEI/ πάντα ῥεῖ
UMJETNOST IZMEĐU MURE I DRAVE

Godina kulture 2017. Hrvatska – Austrija
„Zajedno u kulturi“

Austrijsko Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove postavlja ove godine Hrvatsku, s kojom je Austrija usko i prijateljski vezana, kao težišnu zemlju inozemne kulture.
Novoosnovno austrijsko-hrvatsko kulturno društvo „Nova Kultura“ iz Graza planira dati svoj doprinos ovoj značajnoj Godini kulture. Pod motom Panta rhei / Sve teče nastoji se razviti intenzivna kulturna razmjena između Graza/Štajerske i Osijeka/Hrvatske. Oba su grada/zemlje zemljopisno povezane dvjema rijekama – Murom i Dravom. Umjetnici i umjetnice iz Austrije/Štajerske i Hrvatske/Istočne Slavonije će kroz glazbu, liriku i likovnu umjetnost pokazati da umjetnost – jednako kao i voda – uvijek pronalazi nove puteve kako bi se jedni drugima trajno približili pomoću raznih umjetničkih medija i prevazišli granice.

A. KONCERT KLASIČNE GLAZBE/ ORKESTAR OPERE HNK U OSIJEKU S GLAZBENIM GOSTIMA IZ GRAZA
Austrijsko-hrvatski dirigent Edo Mičić, profesor na Umjetničkom sveučilištu u Grazu, osmislio je inovativni koncertni program pod nazivom „Panonija“.
Program se temelji na austrijsko-hrvatskim kulturnim poveznicama, što je primjerice vidljivo već u prvoj točki programa (vidjeti niže). Haydn je svoju posljednju Simfoniju br. 104 skladao na osnovu stare narodne pjesme gradišćanskih Hrvata „Oj Jelena, Jelena, jabuko zelena“.

Program:
J. Haydn: Simfonija br. 104 (26 minuta)
Stanka
Franjo Krežma: Reverie za violinu i orkestar (6 minuta)
Dora Pejačević: Pjesme za glas i orkestar
- Ljubavna pjesma, op. 39 / Liebeslied, Op. 39 (Rainer Maria Rilke) (5 minuta)
- Dvije leptirove pjesme, op. 52 / Zwei Schmetterlingslieder, Op.52 (Karl Henckell) (4 minute)
Krešimir Seletković: Premijerna izvedba (za orkestar)(10 minuta)
Anselm Schaufler: Premijerna izvedba (za glas i orkestar)(12-15 minuta)

B. PJESME POZNATOG HRVATSKOG PJESNIKA DELIMIRA REŠICKOG IZ OSIJEKA. NA HRVATSKOM I NJEMAČKOM (EDITION KORRESPONDENZEN)

Austrijski komponist Anselm Schaufler uglazbit će djela pjesnika Delimira Rešickog i pobrinut se na taj način za „tečni“ prelaz iz glazbe u liriku. Tijekom izvedbe će na zidovima osječke opere biti projicirane Rešickijeve pjesme. Također će tijekom koncerta biti projicirana i pjesma „Grob Dore Pejačević u Našicama“.
Isto tako će se na kraju koncerta moći na zidovima vidjeti naslovnica njemačkog prijevoda knjige „Aritmija“.

C. LIKOVNA UMJETNOST / DVIJE RIJEKE, ČETIRI UMJETNICE

Dvije renomirane štajerske umjetnice (Eva Ursprung i Doris Jauk-Hinz) predstavit će zajedno s mladim umjetnicama iz Slavonije (Ana Petrović i Marija Mikulić Bošnjak) multimedijalne projekte koji se bave temom vode, posebice rijekama Murom i Dravom, te kako povijesnim, tako i aktualnim poveznicamaizmeđu Štajerske i Hrvatske.U svojim će istraživanjima duž obje rijeke bilježiti tonove, slike, znakove i rituale, koji supostoje jedni pored drugih u dva različita „svijeta“i određuju njihovusvakodnevnicu, te će ih razmotriti, umjetnički dokumentirati, uspostaviti njihove međusobne veze i preispitati ih.Pomoću suvremenih oblika umjetničkog izražavanja fokus će pri provedbi ovog projekta biti postavljen na zajedničke doticajne točke koje osnažuju vezanost kako umjetnika, tako i recipijenata iz različitih zemalja te će na taj način ne samo biti dokinute državne i jezične granice, nego će se one učiniti i zastarjelima.

POTENCIJALNI NOSITELJI& PARTNERI:
Austrijsko-hrvatsko kulturno društvo „NOVA KULTURA“ iz Graza u suradnji s već tradicionalnom manifestacijom austrijske kulture u Osijeku, „8. DANI AUSTRIJSKE KULTURE OSIJEK“, koju organizira AUSTRIJSKI KULTURNI FORUM U ZAGREBU i GRAD OSIJEK, zajedno s partnerima: GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK - AUSTRIJSKA ČITAONICA, HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U OSIJEKU, MUZEJ LIKOVNIH UMJETNOSTI U OSIJEKUi HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVNIH UMJETNIKA.
Ostali partneri suradnje: Hrvatsko-austrijsko društvo Osijek te Austrijsko-hrvatsko društvo, podružnica Štajerska.

PODRUČJE:
Grad Osijek, Istočna Slavonija, Hrvatska


Panta Rhei – Sve teče
Ovaj pojam oslanja se na grčkog filozofa Heraklita i njegovu "nauku rijeke": "Ne može se dva puta ući u istu rijeku".
Primarno iskustvo svijeta se prema spomenutoj nauci nalazi u neprestanoj mijeni materije i oblika. Ona je metafora procesualnosti svijeta. Bitak je u postajanju svega. Bitak prema tome nije statičan, nego ga je potrebno shvatitidinamičnim kao vječnom mijenom. No iza neprekidnog tijeka, a ujedno i u njemu samom, stoji jedinstvo – jedinstvo u različitosti i različitost u jedinstvu (usp. Störig, Kleine Weltgeschichte der Philosophie, str.136).

Dvije su rijeke, Mura i Drava, također te koje uspostavljaju direktnu poveznicu između Štajerske i Hrvatske – iznad svih zemaljskih i jezičnih granica.
Mura je rijeka koja teče kroz četiri države (Austrija, Slovenija, Hrvatska i Mađarska) i dijelovima svog toka čini prirodnu granicu među njima. Izvire u salzburškom Lungauu, teče kroz Štajersku kao njezina središnja rijeka, a jednako tako i kroz njezin glavni grad Graz. Nadalje protječe kroz Sloveniju, potom svojim tokom gradi granicu između Slovenije i Hrvatske, a naposljetku i između Hrvatske i Mađarske. Nakon 453 kilometra utječe kod Legrada na hrvatsko-mađarskoj granici u Dravu.
Dravaizvire u dolini Pustertal u Južnom Tirolu, teče Istočnim Tirolom i Koruškom, potom Slovenijom te Hrvatskom i Mađarskom. Dužinom od 749 kilometara četvrta je po dužini pritoka Dunava. U pograničnom hrvatsko-srpskom području utječe kod Aljmaša u Dunav. Plovna je od mjesta Čađavica do ušća. Od 1868. do 1929. na njemačkom su jeziku u Osijeku izlazile novine koje su nosile naziv ove rijeke na spomenutom jeziku („Die Drau“).

Još danas postojeći dobri odnosi između Austrije i Slavonije u prvom su redu povijesno uvjetovani te  sežu unatrag u vrijeme Habsburške Monarhije.
Slavonija je sa svojim glavnim gradom Osijekompovijesna regija na istoku Hrvatske i smatra se njezinom žitnicom. Proteže se u zapadno-istočnom smjeru na oko 150 kilometara između južne Mađarske i Bosne. Veliki dio njezine površine zauzimaju ravnice između velikih dunavskih pritoka Save i Drave. Na istoku doseže sve do Dunava i granice sa Srbijom.
Od 1156. u mađarskom je posjedu, a nakon turskih osvajanja u 16. stoljeću postaje dijelom Osmanskog Carstva.
Ponovo je osvojena za vrijeme vladavine Leopolda I.  te je mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. prešla pod austrijsku upravu. Da bi stabilizirao područje koje je bilo jako plodno, ali i pusto zbog neprestanih ratovanja u pograničnom području s Osmanskim Carstvom, tu su naseljeni takozvani Wehrbauer (seljaci koji su bili dužni odlaziti u ratove, a za protuuslugu su uživali određene privilegije) i doseljenici iz cijele Habsburške Monarhije, osobito iz jugozapadne Njemačke (Donauschwaben – Podunavski Nijemci)te iz područja jugoistočne Europe pod nadzorom Osmanlija.Zbog toga je Slavonija stoljećima imala etničkni vrlo miješano stanovništvo. Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je do 1918. s nekadašnjom hrvatsko-slavonskom Vojnom krajinom sastavnim dijelom Zemalja Krune sv. Stjepana i graničila je na sjeverozapadu sa Štajerskom.
Osijek, glavni grad Slavonije, sastoji se od Gornjeg i Donjeg grada te Tvrđe. Nalazi se na nekad strateški vrlo važnom mjestu – na prijelazu Drave u Dunavsku dolinu i na prometnom čvorištu koji je iz Mađarske vodio prema Bosni i Hercegovini i Jadranu. Austrijsko-mađarska uprava je nakon povlačenja Turaka na neki način preustrojila grad i u potpunosti promijenila njegovu urbanu strukturu. Tako ne samo da je Tvrđa, koja je bila značajno oštećena, obnovljena i proširena, nego je izgrađen i niz baroknih kasarni te Glavni trg sa zgradama Glavne straže, Glavnog vojnog zapovjedništva i Magistrata. Donji grad razvijao se duž rijeke Drave kao trgovačko i obrtničko naselje. Građevine vrijedne spomena koje potječu iz 19. stoljeća među ostalim su i neoklasicistička Palača županije, Kazalište, novogotička Župna crkva sv. Petra i Pavla (Osječka konkatedrala) itd. Središte Osijeka obilježeno je brojnim stambenim zgradama u secesijskom stilu, zgradom kina Urania te Glavne pošte. Osim toga se grad može podičiti i vrlo dobro osmišljenim i uređenim zelenim površinama. Za vrijeme Monarhije otvoren je ovdje 1884. godine i najstariji tramvaj u Hrvatskoj – tramvaj na konjsku vuču.

No vremena su se izmijenila. Od 1991. Republika Hrvatska je neovisna država. Slavonija, a posebice grad Osijek, posjeduju zanimljivu prošlost koja je, iz austrijske perspektive promatranja, uvijek bila obilježena kao rubna, van uobičajnih turističkih ruta. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine ovo područje,zbog svoje blizine ostalim EU-zemljama, Mađarskoj i Rumunjskoj, i njezinim potencijalnim kandidatima – Srbiji i Bosne Hercegovini, sve češće dospijeva u središte zanimanja. Kao pozitivna vizija budućnosti, unatoč izazovima koji se stavljaju pred naše društvo (poput pojačane migracije kojom je Slavonija zbog svog rubnog položaja na „Balkanskoj ruti“ bila snažno pogođena), trebalo bi ipak vrijediti sljedeće: Jedinstvo u različitosti i različitost u jedinstvu.
Da bi ova vizija bila ostvarena, potrebno je osporiti tvrdnju Ludwiga Wittgensteina: "Granice mog jezika su granice mog svijeta". Projekt Panta Rheiželi uz pomoć jezika glazbe, kjiževnosti i likovne umjetnosti biti primjerom koji dokazuje da ove barijere mogu biti prevaziđene i da međusobno poštovanje nije tek obična fraza.



P A N T A    R H E I


1.     Joseph Haydn:    SIMFONIJA Br. 104 "London"
            - Adagio-Allegro
            - Andante
            - Menuet-Trio
            - Finale. Spiritoso
           
* * * * *
                 
2.    Franjo Krežma:        REVERIE, za violinu solo i orkestar        Solist: Jevgēnijs Čepoveckis
 
3.        Dora Pajačević:        PJESME ZA GLAS I ORKESTAR        Solistica: Stefany Findrik
                - Liebeslied Op. 39 (Reiner Maria Rilke)
                - Zwei Schmetterlingslieder Op. 52 (Karl Henckel)

4.    Krešimir Seletković:     SINFONIETTA (za Orchester)

5.    Anselm Schaufler:    ARRHYTMIC SONG (za glas i orkestar)    Solistica: Stefany Findik


Dirigenti / Edo Mičić i Filip Pavišić

Solisti:
Jevgēnijs Čepoveckis, violina
Stefany Findrik, mezzosopran

Koncertni majstor / Igor Šimonji
Inspicijentica / Irena Budak
 

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Radno vrijeme blagajne svakodnevno od 9-13 sati i sat vremena prije početka predstave.
Subotom blagajna radi od 9-12 sati i sat vremena prije početka predstave.
Nedjeljom blagajna ne posluje.
031/220 749   Županijska 9, 31000 Osijek